Kao dobavljač u novoj energetskoj industriji, svjedočio sam iz prve ruke dinamičnim pomacima i kontrastima u novom energetskom razvoju između razvijenih i zemalja u razvoju. Ovo istraživanje propada u višestruke razlike koje oblikuju globalni novi energetski krajolik, nudeći uvide za dionike i potencijalne partnere.
Politika i regulatorni okviri
Razvijene zemlje često imaju dobro uspostavljene i sveobuhvatne okvire politike za promicanje nove energije. Na primjer, zemlje Europske unije postavile su ambiciozne ciljeve za usvajanje obnovljivih izvora energije, poput cilja postizanja potrošnje obnovljivih izvora energije od 32% do 2030. godine. Te politike podržavaju niz poticaja, uključujući hranu - u tarifama, poreznim kreditima i subvencijama. Njemačka, pionir u energetskoj tranziciji, implementirala je Zakon o obnovljivim izvorima energije (EEG), koji je za zajamčeno fiksna plaćanja za proizvođače obnovljivih izvora energije za određeno razdoblje. Ovo stabilno okruženje politike potaknulo je dugoročno ulaganje u nove energetske projekte, od vjetroelektrana velikih razmjera do solarnih instalacija na krovu.
Suprotno tome, zemlje u razvoju još uvijek su u procesu formuliranja i usavršavanja svojih novih energetskih politika. Iako su mnogi prepoznali važnost nove energije za održivi razvoj, provedba politike može biti izazovna zbog ograničenih resursa i institucionalnih kapaciteta. Na primjer, neke afričke zemlje postavile su ciljeve obnovljivih izvora energije, ali suočavaju se s poteškoćama u privlačenju ulaganja zbog nedosljednih politika i regulatornih nesigurnosti. Međutim, postoje i priče o uspjehu. Indija je, na primjer, uvela Nacionalnu solarnu misiju, koja ima za cilj postići 100 GW solarne snage do 2022. godine. Vlada je pružila različite poticaje, poput raspodjele zemljišta i financiranja koncesije, za promicanje razvoja solarne energije.
Tehnologija i inovacija
Razvijene zemlje vode u istraživanju i razvoju nove energetske tehnologije. Imaju dobro financirane istraživačke institucije i veliki bazen visoko kvalificiranih istraživača. Na primjer, Sjedinjene Države uvelike ulažu u istraživanje naprednih tehnologija baterija, poputSlučaj cilindrične stanice. Ove istraživačke napore pokreću i javni i privatni sektor, a tvrtke poput Tesle na čelu inovacija u baterijama električnih vozila i sustavima za skladištenje energije.
S druge strane, zemlje u razvoju imaju veću vjerojatnost da će usvojiti i prilagoditi postojeće tehnologije. Često se oslanjaju na prijenos tehnologije iz razvijenih zemalja. Kina je iznimka u tom pogledu. Posljednjih godina Kina je postigla značajan napredak u novoj energetskoj tehnologiji. Postao je globalni lider u proizvodnji solarnih ploča, a tvrtke poput Jinkosolara i Trina Solar proizvode visoku kvalitetu i troškove - učinkovite solarne panele. Kineske tvrtke također ulažu u istraživanje i razvoj, postupno krećući u lanac vrijednosti tehnologije.
Zrelost tržišta
Nova energetska tržišta u razvijenim zemljama relativno su zrela. Postoji visoka razina svijesti potrošača i prihvaćanja novih energetskih proizvoda. Na primjer, u Norveškoj, električna vozila (EVS) predstavljaju značajan udio u prodaji novih automobila, zahvaljujući kombinaciji vladinih poticaja, dobro razvijenom infrastrukturi za punjenje i ekološki svjesnoj bazi potrošača. Tržište je također konkurentnije, s širokim rasponom proizvoda i usluga.
U zemljama u razvoju još uvijek se pojavljuje novo tržište energije. Povećanje potrošača raste, ali još uvijek postoje prepreke za rašireno usvajanje. Jedan od glavnih izazova je visoki napredni trošak novih energetskih proizvoda. Na primjer, u mnogim zemljama jugoistočne Azije troškovi instaliranja solarnog elektroenergetskog sustava relativno su visoki u usporedbi s tradicionalnim izvorima energije, što ograničava njegovo usvajanje među kućanstvima i malim poduzećima. Međutim, kako troškovi novih energetskih tehnologija i dalje opadaju, tržišni potencijal u zemljama u razvoju je ogroman.
Razvoj infrastrukture
Razvijene zemlje imaju bolju - razvijenu infrastrukturu za podršku novoj energiji. U smislu skladištenja energije, na primjer, oni imaju veći prodorFutrolaTehnologije, koje pomažu u uravnoteženju povremene prirode obnovljivih izvora energije. Infrastruktura za punjenje električnih vozila također je opsežnija. U Japanu postoje brojne stanice za brzo punjenje duž glavnih autocesta, što čini prikladnim vlasnicima EV -a da putuju na velike udaljenosti.
Zemlje u razvoju suočavaju se s izazovima u razvoju infrastrukture. Izgradnja pouzdanog sustava za skladištenje energije i sveobuhvatna mreža za punjenje zahtijeva značajna ulaganja. U nekim ruralnim područjima zemalja u razvoju, nedostatak osnovne električne infrastrukture glavna je prepreka usvajanju novih energetskih tehnologija. Međutim, postoje i mogućnosti za skok. Na primjer, neke afričke zemlje istražuju - mrežna solarna rješenja koja mogu osigurati električnu energiju za udaljena područja bez potrebe za velikim širenjem mreže.
Ulaganje i financiranje
Razvijene zemlje imaju raznolikije izvore ulaganja i financiranja novih energetskih projekata. Institucionalni ulagači, poput mirovinskih fondova i osiguravajućih društava, vjerojatnije su ulagati u nove energetske projekte u razvijenim zemljama zbog relativno nižih rizika i stabilnijeg regulatornog okruženja. Banke također nude povoljnije uvjete financiranja za nove energetske projekte.
U zemljama u razvoju financiranje ostaje glavno usko grlo. Nedostaje dugotrajne i niske mogućnosti financiranja troškova. Međunarodne razvojne banke i donatorske agencije igraju važnu ulogu u financiranju novih energetskih projekata u zemljama u razvoju. Na primjer, Svjetska banka financirala je brojne projekte solarne i vjetroelektrane u Africi i Aziji. Međutim, potrebno je više napora za mobilizaciju privatnog kapitala i razvijanje lokalnih mehanizama financiranja.
Okolišna i socijalna razmatranja
Razvijene zemlje stavljaju visoki naglasak na okolišne i društvene razmatranja u novom energetskom razvoju. Postoje strogi propisi o okolišu za nove energetske projekte, poput zahtjeva za procjenom utjecaja na okoliš. Osim toga, raste usredotočenost na socijalne aspekte, poput angažmana u zajednici i stvaranja novih radnih mjesta. Na primjer, u nekim europskim zemljama novi energetski projekti moraju uključivati lokalne zajednice u postupak donošenja odluka i pružanje mogućnosti zapošljavanja lokalnim stanovnicima.
U zemljama u razvoju, iako je sve veća svijest o okolišnim i socijalnim pitanjima, provedba relevantnih propisa može biti manje stroga. U nekim se slučajevima novi energetski projekti mogu suočiti s protivljenjem lokalnih zajednica zbog zabrinutosti zbog korištenja zemljišta i utjecaja na okoliš. Međutim, rastući trend ka održivijem razvoju u zemljama u razvoju, a neki projekti uključuju društvene i zaštitne mjere zaštite okoliša.
Zaključak
Razlike u novom razvoju energije između razvijenih i zemalja u razvoju su značajne, ali postoje i mogućnosti za suradnju i međusobno učenje. Razvijene zemlje mogu dijeliti svoje iskustvo u politici - stvaranju, tehnološkim inovacijama i razvoju tržišta sa zemljama u razvoju. S druge strane, zemlje u razvoju mogu pružiti nova tržišta za nove energetske proizvode i usluge, kao i mogućnosti za prilagodbu tehnologije i inovacije.
Kao novi dobavljač energije posvećeni smo premošćivanju jaza između razvijenih i zemalja u razvoju. Nudimo širok spektar visokih kvalitetnih novih energetskih proizvoda, uključujućiSlučaj cilindrične staniceiFutrola. Bez obzira jeste li u razvijenoj zemlji tražeći inovativna rješenja ili zemlju koja traži troškove - učinkovite i pouzdane nove energetske proizvode, mi smo tu da zadovoljimo vaše potrebe. Ako ste zainteresirani za naše proizvode ili imate bilo kakvih pitanja, slobodno nas kontaktirajte za daljnje rasprave i potencijalnu poslovnu suradnju.
Reference
- Europska komisija. (2020.). Direktiva o obnovljivoj energiji.
- Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA). (2021). Statistika obnovljivih izvora energije.
- Svjetska banka. (2020.). Strategija energetskog sektora.
- Nacionalni laboratorij za obnovljivu energiju (NREL). (2021). Godišnja osnovna tehnologija.